Kako inflacija utječe na vaše osobne i poslovne financije?

Inflacija, pojam koji često čujemo u svakodnevnim razgovorima i vijestima, može djelovati apstraktno dok ne osjetimo njezin utjecaj na vlastiti novčanik. Riječ je o postepenom povećanju cijena dobara i usluga, što smanjuje kupovnu moć novca. Tijekom posljednjih godina inflacija je postala globalni problem, a Hrvatska nije iznimka. Promjene koje inflacija donosi utječu kako na svakodnevni život građana, tako i na poslovanje poduzeća, oblikujući naše financijske odluke na gotovo svim razinama.

Za običnog građanina, inflacija znači da je svaki odlazak u trgovinu skuplji nego prije. Cijene osnovnih potrepština, poput hrane, energenata i goriva, kontinuirano rastu. Na primjer, u Hrvatskoj su tijekom 2022. i 2023. godine cijene ovih kategorija dosegle povijesne vrhunce. Dok prihodi mnogih obitelji ostaju nepromijenjeni, njihova kupovna moć značajno se smanjuje. Plaća koja je nekada pokrivala sve mjesečne troškove sada često nije dovoljna. Štednja postaje dodatno opterećena. Novac na štednim računima s niskim kamatnim stopama gubi svoju vrijednost jer inflacija raste brže od povrata na štednju. Dugoročno, to znači da sredstva koja ostavljamo „za crne dane“ vrijede manje nego što su vrijedila u trenutku kada smo ih uštedjeli.

S druge strane, inflacija donosi i određene prednosti za one koji imaju dugove. Ako je kredit ugovoren po fiksnoj kamatnoj stopi, njegova otplata postaje lakša jer dug zadržava svoju nominalnu vrijednost, dok prihodi i cijene rastu. Primjerice, vlasnici stambenih kredita mogu primijetiti da je rata kredita postotno manji iznos u njihovim mjesečnim troškovima nego što je bio u trenutku kada su ga ugovorili.

Poduzeća su jednako pogođena inflacijom, no njihovi izazovi često su složeniji. Rast ulaznih troškova za sirovine, energiju i radnu snagu značajno opterećuje profitabilnost. Kako bi se nosili s povećanim troškovima, mnoga poduzeća podižu cijene svojih proizvoda i usluga, ali takve mjere imaju svoje granice. Kada cijene previše narastu, potrošači smanjuju potrošnju, što može dovesti do pada prihoda. Osim toga, inflacija otežava planiranje jer promjene u cijenama sirovina i usluga otežavaju predviđanje troškova i prihoda.

Za neke sektore, poput energetike ili građevine, inflacija može donijeti prilike. Rast cijena energije, primjerice, potaknuo je mnoge tvrtke i kućanstva na ulaganja u obnovljive izvore energije, poput solarnih panela. Ipak, većina poduzeća mora se suočiti s povećanim pritiskom na marže i likvidnost, osobito ako posluju s uskim profitnim marginama.

Inflacija nas tjera na prilagodbu. Građani sve više traže alternative koje će im pomoći sačuvati vrijednost novca, poput ulaganja u nekretnine, dionice ili plemenite metale. Poduzeća pak ulažu u digitalizaciju i automatizaciju kako bi smanjila operativne troškove. Za obje skupine, ključno je razumjeti ekonomske trendove i pravovremeno reagirati.

Unatoč izazovima, inflacija ne mora značiti financijski gubitak. Ona može biti prilika za restrukturiranje, štednju i mudrije upravljanje resursima. No, zahtijeva proaktivnost, prilagodbu i dugoročno planiranje kako bi se ublažio njezin utjecaj i iskoristile prilike koje donosi. Kako bi se građani i poduzeća zaštitili od njenih posljedica, potrebno je stalno pratiti promjene na tržištu i donositi informirane odluke koje će omogućiti stabilnost i sigurnost u financijskom svijetu koji se stalno mijenja.